nedjelja, 31. ožujka 2013.

Teaser

Najavljujem postanje DIY u petak.
Cekam da se neke stvari osuse I sutra radim samo finish. Petak zbog toga jer imam preko 100 fotografija koje treba sloziti u smislen niz. Peas I veselim se djeljenju ovoga projekta sa vama.

četvrtak, 28. ožujka 2013.

Dva u jedan I ljudi

Poceti cu sa zaljenjem kako sam bio neki dan sa frendom na cugi... Sjeli se u neki sugavi birc u kvartu I narucili.. Prvi wtf je bio sto sam usetao u birc sa nesto pljuge hashish-a I ugasio tamo..uvijek pusim smotane pa se nemoze skuziti :D nisu mi imali vinceko koje sam htio pa sam narucio drugo, a brijem da sam dobio trece...nije mi po okusu odgovaralo istom koje sam pio tjedan dva ranije tamo. Muzika je bila toliko glasna da smo se morali derati. Doslovno... I tako popili I pozovem ja kobobara I trazim ga casu vode I pitam ga da li ima nekakvu izjavu o koristenju video zapisa sa nadzornih kamera koje su pokrivale svaki kut birca..nakon sto je priznao da ga po zakonu mogu to traziti ali da nema, rekak je da mi moze dati broj shefa. Na sto sam mu odgovorio sa smjeskom da netreba, nego da mi samo donese knjigu zalbe. Nije mu se bas to svidjelo I na odlasku me pitao (krivo je cuo) da li zelim jos 2dl.. Rekoh ne, al kad vec mi prodajes daj, al 1 dl. U medjuvremenu se njegova kolegica pojavila I sva brizna pitala da li noze kako pomoci ili sta vec. Konobar mi je donio vinceko, naravno ostavio sam bakshu uz smajl I dobio sam knjigu zalbe. Zamotao I poceo pisati, uz vinceko, svoju zalbu. Snobovski hahaha.
Napisao sam da su mi uskratili informacije na koje imam pravo, razrijesio osoblje od odgovornosti, rekao da lazem I nakraju napisao da su stvarno mogli naletiti na debila koji je ozbiljan. Personal se zesce nasmijao I cestitao mi, dobio sam gratis rundu od njih I dobio kemijsku...trebala mi je :) dobar cim, bilo mi je zabavno.

I drugo, danas sam bio jako dobre volje, pa mi je smjena prosla jako mirno, I na odlasku sam samo zen-ovski pozelio srecu radnici koja mi preuzima smjenu dok sam je gledao kako kurca stize... Inace bi se nazivcirao, al ne danas :D I na putu nazad, nakon sto sam izasao iz busa, neka velika zena me skoro izgurala svojom pojavom sa kolnika..i tu sam osjetio prvi trenutak nervoze u cijelom danu...koji mi se nije svidio. Samo sam se nasmijesio I pomislio " to su ljudi..." I kao ephiphany mi je dosao nastavak:  "Oni bi I trebali biti glupi" I nasao sam se kako sa ljubavlju prihvacam da zivim pored hrpe kretena. Zesce sam se smijao I smjesio tim slatko-debilnim bicima cijelim putem od tada... I nema nervoze, no sikiriki hehe..koji kreteni, puknut cu od smijeha neki dan totalka... Peas dragi moji :)

srijeda, 27. ožujka 2013.

Evoh

Moram nesto malo napisati :D

Poceti cu sa time da sam se primio malog DIY projektica..postavio sam si rok na nesto vise od tjedan dana tako da cu cekati sa rezultatima dok ga ne zavrsim... Ali..slikam sve! Dobiti cete cijelu dokumentaciju vezanu uz izradu..jedan pravi DIY post od mene, napokon. Radi se o satu. Izradjujem samo lice, mehanizme neznam kako...jos :D

Drugo, pocistio sam malo kroz stvari ali zaokupljenost poslom (ti radni sati :/ ) I novim projektom me sprijecava da to razvrstam...tako da, nazalost, jos barem tjedan dva nece biti popisa stvari koji su za podjeliti. Jbg

Pisem cim mi nesto pametno padne na pamet :D

Peas

petak, 22. ožujka 2013.

Najava!! Ta-da-da-DAM!

Skuzio sam da imam I dalje previse stvari... Tako da, kako naslov kaze, najavljujem ponovno djeljene svega sto meni netreba, a moze nekome koristiti, ostatak u smece :D

Odlucio sam da vjerojatno necu ni nabavljati PC. Stvarno sam se odvikao vec... Mob cu morati zadrzati jer nikad neam fiksni.

Zadrzavam samo posteljinu, kuhinju I odjecu, sva ostala sranja su adios! Osim poi-a , lemilice I voltmetra, dok ce zadnje dvoje dobiti premjestaj u radionu.

Pripremite se pa kad dojde lista, share za buduce vlasnike!

Peas :)

Banke I bake

Stojim u banci I nakon mene je neka bakica..Sjeo sam na neki ugodni kauc I ona, kasnije, pored mene. Naravno da se ustala prije mene I ceka si ona na red..Dok ja sjedim.. I od tamo citam obavjest da invalidi trudnice I ekipica s malom djecom imaju prednost. I polako se priblizava moj red, ustanem se I stanem ispred bakice. Nqkon nekog vremena upita ona mene da li bi je pustio ispred.. "ne" je bio moj odgovor, imam za platiti ovo, moram do VIP-a, I na posao.. Dok ona je u penziji I nema nista za raditi cijeli dan.. Barem ne nesto sto mora. I jos mi kaze "eh, ali jako mi je tesko stajati".. Imajuci na umu "comfy" kauc na kojem smo oboje sjedili odgovaram joj sa smijeskom "onda sjednite draga"... Moze se gledati kao da sam supak, ali nije morala se ustati na prvom mjestu, nitko nije takvo djubre da ce se ugurati u tih par sekundi koje joj trebaju da se ustane.... I postoji razlika izmedju invalida I starih ljudi... Jedni od njih ne razmisljaju.

Umirem od smijeha ovom - nelogicnom- drustvu.

Peas :)

četvrtak, 21. ožujka 2013.

Jednostavno Voljeti

Skuzio sam da je jednostavnost zakon stvar, iako ponekad zna biti jako komplicirana na prvi pogled. I koliko god je meni super biti jednostavan, toliko to prakticiram radi drugih. Jer ako drugi nema brige oko mene, nema potrebe da I ja imam neku brigu oko njih. Ako trebaju nesto, neka traze. Ne slusam skrivena znacenja, nego ih uzimam za rijec. Govorim direktno I sa malo zadrske. Postujem tudje odluke jer vjeruju da je to najbolje za njih same u tom trenutku, ja samo mogu ukazati na posljedice. Lako pustam ljude u svoj zivot, ali lako ih I pustam iz, ukolko zele otici. Stvari prikazujem kakvima jesu sa sto vise iskrenosti. Kada izrazavam veselje, samo se to cuje. Kada izrazavam zalost, samo zalost I postoji. Kada pitam kako si, pitam jer me iskreno zanima, inace sutim. Kada dajem podrsku dajem je bez uvijeta. Kada zelim drugima srecu, zelim je zbog njih, nisam ja bitan u tome. I kada radim sve od navedenog, sretan sam. I svoj mir, ljubav, I srecu gradim I pustam da raste kako bih imao sto vise za podjeliti drugima kojima u nekom trenutku zatreba, jer meni je to prirodno, nema tu velikog napora, a ako I ima onda je samo vrijednije I ljepse kada se poklanja. I kada poklanjam, dajem, to radim radi samog darivanja, nikada nitko mi nije duzan. Bitan je taj osmijeh, ta emocija srece I ta cista ljubav prema drugim bicima, koje zelim podrzati u onome sto jesu, nesebicno...Radi njih. Jer ja za sebe znam, ja svoj mir imam I ako I cijelog dam, znam tocno gdje cu ga ponovo naci.

Za sve koje podrzavam u tome sto jesu I sto ce tek, predivno, postati.

Zelim vam sto prije mir koji sam ja nasao :)

Za A, S, A, N i sve ostale

S ljubavlju, Fic

ponedjeljak, 18. ožujka 2013.

Ici svojim putem

Napokon, zadnjih par godina, ali svaki put mi je napokon, a I tu I tamo krenem protiv cijele logike svijeta I preispitam razne aspekte drustva, odnosa, misli... I svaki put iznova otkrijem da je nesto sto radim na "krivi" nacin ustvari predivno. I usudim se reci da unutar njihovih zidova ljudi su toliko zabrijali I postuju apsurdne norme koje je drustvo nametnulo da ih vidim bolesnima. Mozda iz straha da izadju iz svojih zidanih kutija u kojima im je udobno i toplo n' cuddly 'n' shit. Dok ih vani, u apstrakciji, manjku definiranosti I cistoj emociji ceka jedan sasvim drugi svijet. I slobodni smo ga otkrivati tempom kojim zelimo. Jedna meni savrseno normalna stvar, sjesti se solo na kavu u birc I uzivati u miru, mi je proizasla iz tog manjka straha, kroz vrijeme sam poceo sjebavati sve vece norme I ocekivanja, u tome gubeci svoje granice, ocekivanja od drugih i opcenito sve negativne emocije prouzrocene time. Polako ucim voljeti bez trazenja icega zauzvrat, i mogu reci da je daleko nadjebalo sva ocekivanja I pretpostavke o tome koliko je oslobadjajuce, iskreno, I predivno. Ali drustvo je takvo da ocekuje, ja necu. Ne dopustam si zasrati nesto takvo sa nametnutom normom, odbijam to raditi na sebican nacin. Bio je strah, I jos neznam kakvo je, ali nemogu niti znati je li ispravno ako to ne iskusim. Zajebite mi s onim sto me ucite, jer ucite me iz svog uplasenog iskustva. Mozda se I sjebem ali tko zna..igra najcesce zavrsi ozljedama, ali nakraju te male, beznacajne ozljede, ostaju kao preljep podsjetnik. I volis ih. Ali i ako igras po pravim pravilima, ne umaras se, nema ozljede, nema ljutnje, sve je fair play. Ali svi igraci moraju postivati ista pravila igre. Ja sam nasao svog igraca koji cijeni igru. Hugs toj hrabroj osobi koja je odlucila samnom istrazivati te mogucnosti koje si drustvo uskracuje, I svima vama koji ce mozda spustiti svoje zidove I otici otkriti jos jedan novi svijet koji nam je pred ignorantnim nosom. Zajebite sve, ionako je drustvo bolesno I iskrivljeno, sta mozete izgubiti ako nesto krenete raditi na nacin obrnut od onoga koji NE funkionira.. Ocito.

Peas dragi moji I uzivajte u svemu bez straha, recite svijetu da se jebe I budite sretni.. I pokusajte tu I tamo zacepiti I samo osjecati ;)

petak, 15. ožujka 2013.

Sutra

"Sutra" na sanskritu, barem net tako kaze, znaci doslovno nit koja drzi stvari zajedno. Ali neznam sanskrit pa sam je pokusao sa tim znacenjem koristiti u hrvatskom. Kakvo ce vrijeme biti sutra?
Sto je apsolutno nepovezano..ali onda sam si postavio pitanje "sto je sutra?"

Sutra mi je smijesan pojam.. Sutra je novi dan! U kojem ima puno novih mogucnosti, susreta, iskustava... Sutra se sve dogadja, ili barem tako misle. I predivna stvar je sto neznas sto ce biti sutra. Ako sutra je, kako tek treba nesto postati? Sto ce sutra biti? Neznam, brijem da sutra samo je to sto je. Brijem da nema potrebe da bude ista drugo. Boli sutra kurac sto ce se dogadjati jer ono gleda ono sto sada je I po tome se formira.. I svako nase djelovanje sada ostavlja posljedice kada dojde sutra. Neke su pozitivne neke su negativne a neke su neutralne... Postoji samo jedna stvar koja ima neutralan efekt, a ta je odgadjanje. Kada ostavis nesto za sutra, u sanskritu, ostavljas za nit koja drzi to zajedno, sa tobom usput, samo ostavis. Nekako mislim da znam kako ce mi biti sutra.. Sutra ce mi biti isto onako kako sam sam sebi ostavio. Naci cu sve na istom mjestu, drustvo, odnose, obaveze... Sve ce mi biti poznato. Sad je zajeb ako nesto ostavim jer mi se ne svidja ili mi je neugodno, jer cu cim se probudim I dalje ce me tamo cekati. To je jebeno sutra, ono koje je sad. Jer ujutro imam obaveze "sada". I jedino sto mogu ostaviti je ono sto mogu "sada". Tako da nekako dolazim do zakljucka da sutra I je sada.. Ne postoji! Tako da ja ustvari sve svoje stvari rijesavam sada, zasto ostaviti za sutra, osim kad sam pijan il nes.. Tada mi je jebena ideja cekati cijeli dan s necime sto mi je uvijek na glavi, jer mi se ne svidja, a gle, tu je. I neide nikamo. I pusta mene bjezati al je jednostavno spojena samnom I mogu bjezati koliko god al nemogu pobjeci. Hm zasto ne? Zakon mi je imati taj osjecaj da neki kurac moram.. Ma predivan, cak mi je bolji od onoga "sve sam rijesio,danas vise nista nemoram". Taj je bezveze. Zasto bi se itko tako osjecao? Nije da se meni da radit toliko stvari, samo sam ljen osjecati se optereceno I lose. Al stvarno sam svijetska ljencina oko toga, lakse mi je napraviti stvari sada. Cisto iz logike, onako, pametno trosenje energije 'n' shit. Previse se volim da bi si dopustio da se umaram vise nego sto trebam, a I imam vise mentalnog prostora za vaznije stvari..za vaznije ljude, prijatelje. Pazite samo gdje ostavljate stvari, plz, jer kada-tada mozete pasti preko njih. Inace se smijem ljudima kad padnu na cesti..ali ne u ovom smislu.. Osim ponekad ( bilo je stvarno dobrih padova) . Dosta mi je za danas, nemoram nista vise raditi, I mislim da cu si to ostaviti za sutra.. Peas ;)

utorak, 12. ožujka 2013.

random muffins

Danas sam pametniji, odmorniji I zaigraniji. Ubrao sam hrpu malih cvjetica I igrao se sa pokusajem izvlacenja etericnih ulja ali nemam funkcionalan destilator... Imam jednu lab grade bebicu od litre zapremnine sa kondenzatorom od 30 cm, malo poveca igracka, ali nisam rijesio hladjenje I grijac... To planiram kroz koji mjesec. U svrhu DIY parfema, omeksivaca..I naravno vocnih rakija. Na poslu sam budala kao inace...Od gostiju same pohvale a shefovi me mrze, mozda zato jer nemaju pojma. Glavno da sam ja mirno brao cvjetice po kvartu kojih pola sata, zen je. Volim zen stvari, uvijek me podsjete na one stare satove I njihov mir...Jer vise ne rade. Kad smo kod satova; I to moram poceti izradjivati... Minimum pet komada "from scratch" unutar 2 godine. I kavu.. I to volim. Al stvarno, kada promislim o svim ljudima koji imaji naviku svako jutro, dan za danom...Probuditi se. Koji k? I reklame koje vise ne dozivljavam, trebam slat dopise marketinskim tvrtkama da "suckaju" I da jednostavno odustanu jer su toliko losi da se nemogu sjetiti niti jednog plakata kojeg sam "vidio"... Danas sam se uvjerio da ako nesto hoces dobro napraviti, napravi to sam. Prolazim I livade usputno onako, ali pazim da ne ugazim u govno. Ili nekog covjeka, sto je najcesce slicno.. Al volim ih ja I dalje, kao gumeni bomboni su, iako oba-troje lose mirisu. Osim onih malih cvijetica sta rastu, oni su super! Skuzio sam da treba voljeti ljude, jer odnosi bez ljubavi su samo prazna poznanstva. Odlucio sam I silovati logiku I takozvane nabijemvam drustvene norme. I grlim drvece. Jedno sam u sali ozenio I sad se grizem jer ako sam nesto rekao rekao sam. Fuck it, iam drvo za zenu I rijetko ga posjecujem, govno sam. Pricam sa hranom isto, prijetim ugljenu kad me zajebava I gori u plamen a ne zari se, ostrim noz na poslu barem jednom dnevno, ponekad dok prijetim komadu hrane koji ne stoji mirno. Ne jedem slatkise I ponekad, al samo ponekad, popijem mlijeko.. U kavi. Kavu 90% vremena pijem solo u bircu. Imam neke "svoje" birtije..I trafike...I mushicepanestavljamspaceponekadjeretozato. Rijetko zamotam losu pljugu I to mrzim. Hejtam jeftine rizle iz lidl-a. Sa brzim motorom sam ili za 5 min doma ili za sekundu na nebu. Ponekad pjevam totalno izmisljene gluposti I znam preci granicu s crnim humorom. Al vratimo se na gumene bombone.. Ne jedem ih. Jedem puno ostalog, ribu, meso, piletinu, povrce I voce I rijetko one orasaste stvari I kad se sjetim ljuske sjetim se luka pa shreka pa vatrometa. Volim lijepe boje. I ponekad dam uvid u randomness mog uma. Nekome. Ako se ne izgubi, neznam jel se ti izgubljeni kasnije emitiraju ili su odavno napustili otok. Koga briga. Laku noc I peas :D

ponedjeljak, 11. ožujka 2013.

volim...

Nisam bas pisao jer sam bio prezaposlen, malo bolestan 'n' shit, pa nisam imao volje XD

Ali zato, danas je meni dan za voljeti. Evo sto i zasto ja volim;

Kisu- jedna od najnjeznijih pojava.. pada sa minimalno 2 km, u najsavrsenijem aerodinamicom obliku poznatom prirodi, i apsolutno te nikako ne ozljedi...zqkisli metalnu kuglicu iste velicine..(znam, masa i ta sranja al i dalje)


Maglu- to je hrpa vode koja jebeno lebdi u zraku prkoseci gravitaciji! for fucks sake, jel treba ista vise reci? osim da je zakon!

Ljude- opcenito, i one glupe i one nesto pametnje, bilo bi jako dosadno bez njih..


Susrete koji iznenadjujuce dobro zavrse- self explaining


Kuhanje- ubacite roman ovdje, zbog svega, okusa, mirisa, igranja, stvaranja, pruzanja uzitka i jos pre pun k stvari


Stvaranje- najljepsi nacin izrazavanja :)

i na kraju...

Volim voljeti! samo ljubav radi ljubavi... Nenadjebiv osjecaj koji mi zauzima prvo mjesto :D


utorak, 5. ožujka 2013.

Pitanje iz vrtica..

Puno puta su mi to pitanje postavili razni ljudi, neki rodjaci, obiteljski prijatelji, uciteljice I tete u vrticu. Odgovor nisam niti znao sve do prije neki dan kada sam se ponovo sjetio toga pitanja. Mislio sam da zelim biti izumitelj, stvarati nove I korisne stvari. Mislio sam da zelim biti elektrotehnicar I baviti se finom mehanikom kretanja elektricne energije, mozda I slagati elektroniku. Mislio sam da zelim biti kuhar jer, eto, tada nisam niti znao zasto. Mozda I pilot I letjeti, menadjer pa zradjivati, istrazivac pa putovati, kemicar pa se igrati sa samim gradjevnim jedinicama ovoga svijeta. Zavrsio sam kao kuhar, imao srece da zelim nauciti pa su me I naucili da imam neku cijenu, igram psiholoske igre protiv direktora, uprave, voditelja... Oni bi me guzili, pa ja to nedam, pa im se to ne svidi, pa ih jos malo jebem. I tako u krug.. Nije to nista osobno ali u ovome dobu posao je postao rat u kojem se borimo za najosnovnije zakonom propisane uvijete... I sada gledam sto sam postao, igram dobro, jebem one koji mene jebu, ne mjesam se u ono sto nije moje I dobivam svoju placu, nadam se.. Van rata volim one koji ljubav uzvracaju, pazim na one koji me trebaju. I nakraju dana shvatim sto zelim, jako je jednostavno. Sto zelim biti kada odrastem? Ne zelim biti kuhar, ne zelim biti kemicar niti pilot,izumitelj,elektricar, kurcevi menadjer ili bankar. Ja, kada napokon odrastem, zelim biti dobra osoba. Peas & love :)

petak, 1. ožujka 2013.

Vaga sjecanja

Zapoceti cu sa konceptom da su nase emocije uvjetovane nasim mislima i pogledom na stvari. Naprimjer ako smatramo neko iskustvo losim, lose cemo se i osjecati misleci na njega. U zadnje vrijeme imam dosta trenutaka, kroz mjesece gledano, u kojima sam se osjecao lose. I kroz to vrijeme, primjecujuci svoje stanje, sam krenuo mjenjati svoje poglede, stavove i neke ustaljene uzorke razmisljanja u nesto sto me cini sretnijom osobom. Svaka misao ima odredjenu tezinu, a tezinu cine broj usko povezanih misli uz tu, vrijeme koje je ta misao boravila u umu i razradjenosti te misli.
Npr. "zavjesa" je puno laksa misao od "plava pamucna zavjesa koju moram oprati ovaj tjedan"

Ako promatramo svoje stanje vezano uz misli, mozemo vidjeti utjecaj istih. Ako uzmemo za primjer da postoji neko bolno sjecanje i da, sto mi vise mislimo o njemu, postajemo tuzniji zbog njega, tada sjecanje isto ima svoju tezinu. Neka opca praksa je da ljudi zele se pomiriti sa tim sjecanjem, razmisljajuci o tome iz raznih kuteva, znaci pokusajem mjenjanja percepcije toga sjecanja. Wrong! Zasto ulagati toliko truda kada, ovako gledajuci, nije potrebno ista puno energije da se osjecas dobro?

Znaci, svaka misao ima svoju suprotnost, a gledano na osnovnoj razini, dobroj misli je suprotnost losa misao. Tu dolazi do izrazaja tezina misli. Ako jedna strana suprotnosti ima tezinu,onda mora imati i druga, a ako imamo dvije misli sa tezinom, sto je nekakva mjera iliti vrijednost, te misli mozemo usporedjivati.

Dovoljno sam objasnio da bih mogao preci napokon na koncept vage.
Zamislite da stavite dvije misli, svaku na svoju stranu vage, i jedna mora prevagnuti. Ta koja prevagne je ona koja najvise utjece na vase osjecaje i ohrabruje davanje tezine slicnim mislima. I zasto sam rekao da je onakav pristup pri rijesavanju problema tezi?

Jer ljudi pokusavaju "olaksati" lose misli, sto je smijesno kada je misao vec teska koliko je. I u analogiji vage, je li lakse pokusati natjerati uteg od 100g da tezi 20g ili ipak biti pametni pa jednostavno dodati jos koji uteg na suprotnoj strani da ta strana prevagne?

Zato zakljucak je; kada se sjecate sjecajte se lijepih stvari, kada mislite-mislite o onome sto vas veseli u toj situciji. Samo pratite kojim mislima dajete tezinu i potrudite se da su to one prave. Najcesce su naj-efektinije stvari vrlo jednostavne. I samo strpljivo ;)

Peas